Hit horor koji je oduševio publiku i kritiku! Na osebujan način preispituje čitav žanr kojem pripada. “Tepaju” mu da je najinventivniji i najkreativnijiki horor u zadnjih nekoliko desetljeća, te da vrsno radi dekonstrukciju žanra horor filmova.

Osim što je "grad slučaj", Mostar je u regiji poznat kao studentski grad. Više od 20.000 mladih u ovome gradu pokušava steći visoko obrazovanje, a od iduće akademske godine studenti će imati razlog više za boravak u Mostaru.

Građanska inicijativa „I ja sam bio embrij“

Dragi prijatelji!

Znate li uistinu što je umjetna oplodnja? 
Kako se provodi postupak? Što se događa sa ženom, s muškarcem i tako začetim djetetom?
Kako se zamrzavaju ljudska bića i koje se kemikalije pri tome koriste?
Ima li to sve posljedice na zdravlje, obitelj i društvo?

NE PROPUSTITE!

Između nekoliko tisuća pristiglih prijedloga, vodeći svjetski stručnjaci uvrstili su nekoliko radova poznatog hrvatskog dizajnera Borisa Ljubičića, uključujući i njegov dizajn Hercegovine.

Šesti veliki javni prosvjed za promjenu imena Trga maršala Tita održat će se u subotu, 5. svibnja 2012. u 11 sati pred Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu u suorganizaciji Kruga za trg i Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava.

Zavičajni klub hercegovačkih studenata poziva sve studente i mlade koji budu u mogućnosti da dođu i svojom nazočnošću pomognu u ostvarenju cilja ovog prosvjeda.

S. je žena mnogih lica. Nježna je supruga i brižljiva majka. Kćerka je i sestra i unuka, nekima prijateljica, drugima protivnica, ili čak neprijatelj... Agresori koji je mjesecima drže zarobljenom u okupiranom Vukovaru smatraju je samo posudom kojom će zadovoljiti svoju pohotu i "podići moral" do konačne, krvave kapitulacije grada. Tko je S. doista? Živa glava, dugovanja plaća, kažu. Je li sve naplaćeno?

Pozivamo vas na predstavljanje romana "Živa glava" autorice Julienne Eden Bušić, koja će se održati 9. svibnja 2012. godine, u 12 sati u Muzeju Mimara, Zagreb, Rooseveltov trg 5.

Službene procjene kažu da ukupno stanovništvo grada Mostara od rata naovamo stagnira. No, u takvoj situaciji Hrvati povećavaju udjel u odnosu na ostale i taj je učinak za 0,5 posto godišnje veći u odnosu na druge nacionalne skupine, ako promatramo protekle tri godine.